Bez obzira na produljenje sezone u nekim našim destinacijama, ljeto je bilo i ostalo udarno. Ljeto sa sobom nosi i određene karakteristike, a najviše se radi jednostavno o vrućini. Veliki broj ljudi + vrućina + putovanje + voda + klima. A brojevi vezani za broj turista, kao nažalost i oni vezani za ljetne temperature (i vlagu) rastu. Razmišljamo kako savladati te brojeve koji usporedno rastu? Što poduzeti odmah i kako planirati daljnji razvoj?
Ovo su kratka, ali teška pitanja. Međutim, na putovanje se kreće prvim koracima. Jedna od ideja za koju sam uvjerena da može pomoći je svojevrsna edukacija naših posjetitelja. i ta da Hrvatska bude prva u tome da sustavno savjetuje korištenje pitke vode, nekupovanje tisuća boca, kao i edukaciju o tome kako se nositi s vrućinom na druge načine osim postavljanja klima uređaja na granice preopterećenja.
Najkritičniji faktori: voda i klima uređaji
Kako zaključuje kratak, ali odličan članak objavljen na portalu tourism-review.com, glavni problem s kojim se susreću hoteli, i ugostiteljstvo općenito, je taj da su gosti ne-educirani. Troše nevjerojatne količine vode i općenito svih resursa. Osim potrošnje vode, samo je gori način kako se ophode s klima uređajima. Ljudska svijest da ne plaćaju račune jer nisu više doma igra ulogu na način da baš kad dođu negdje drugo, pod izlikom da su ionako na odmoru, ne vode nikakvu brigu o svojoj potrošnji.
Pa tako i spomenuti članak potvrđuje i moj osobni doživljaj da naši gosti na moru, tijekom srpnja kad je vani 35 stupnjeva, svoju klimu namještaju na nevjerojatnih 17 stupnjeva, i zabundavaju se u hudice i pod deke. Kako probiti ovu barijeru i reći istinu: to nije niti potrebno, niti zdravo, a ponajviše je potpuno rastrošno glede potrošnje struje?
Hrvatska ima posebnu priliku – educirajmo svoje goste
Uvijek se možemo voditi strategijom da pratimo i kopiramo kako se s nekim problemom nose druge države. To je svakako dobro da ne izmišljamo toplu vodu (koja igra riječi, a ustvari trebamo štediti vodu, a pogotovo toplu!).
Međutim, zašto na ovako dramatičnom polju ne bismo zauzeli primat, i brendirali se kao osviještena destinacija. Tako smo mali, to nam daje strašnu prednost spram drugih država. I nećemo se predati utopiji da kod nas ništa ne funkcionira, jer to nije istina.
Milijuni kuna na marketing bi se mogli djelomično odliti i na temu ove edukacije koja bi nam konkretno prištedjela druge milijene kuna. Kako samo Green Slovenia radi na svom imidžu, ali još uvijek mi imamo puno veći volumen posjetitelja pa su nam i izazovi i prilike time veći.
Koje su moguće poruke?
Na primjer: ne kupujte vodu u bocama, ne donosite desetke litara sa sobom u apartmane, to nije potrebno! Opskrbimo apartmane i sobe sa staklenim bocama, i stavimo im ih pune naše dobre vode u frižider. Smanjit ćemo si gnjavažu s bocama ukoliko bi ih gosti uiopće razdvajali.
Što se tiče otpada, ne dajmo priliku da se otpad ne razdvaja. Pripremimo spremnike za sve vrste otpada odmah u apartmanu.
Ove mjere su jednostavne, naoko poznate, ništa novo. Međutim, ono što trenutno ne postoji je sustavna edukacija, poseban program koji će dati odriješene ruke da primjerice iznajmljivač kao direktna karika u kontaktu s gostom uzme jednu odredbu ili upozorenje o potrošnji u obliku postera, brošure ili welcome linka na svojoj prijavi za wifi i to pokaže gostima pri dolasku. Tako možemo širiti svijest o štednji resursa, ali i svoje račune nad kojima strepimo kako prolazi koji ljetni mjesec, a pogotovo izračun razlike najesen.
Pozitivni primjeri
U Španjolskoj je nastala incijativa udruživanja “zelenih smještaja” za zelene potrošače koji žele putovati i smjestiti se u objekte koji provode štednju resursa: greencustomers.net. Nedavno su patentirani i senzori potrošnje resursa gostiju tijekom boravka, pa je tako primjerice osmišljen plan da goste koji ostanu ispod određenog nivoa potrošnje se nagrađuje popustima na druge hotelske usluge. Ovi primjeri dokazuju da ima prostora za inovativnost i razvoj.
Kod nas se često spominje kritično stanje tijekom ljeta u perjanici našeg turizma, Dubrovniku. Taj imidž (a i stvarnost) su natjerali Grad da osmišljava strategiju za borbu protiv “overturizma”. Rezultat je akcijski plan budućeg održivog razvoja Grada. Naziv projekta je Respect the City, s kojim je Dubrovnik utabao put možda i cijeloj Hrvatskoj. Sljedeći korak je produžena ruka ovakvog plana na državnom nivou.
