Gost autor: Tajna švedskog turizma – manje je više?

Šveđani vole svoju zemlju. Briga za okoliš, ljude, životinje, duboko je ukorijenjena u društvo, a ljudi su zbrinuti i zadovoljni. Kvaliteta je ovdje predznak apsolutno svemu pa tako ni turizam nije iznimka. Kvaliteta se možda toliko ne ogleda u materijalnim stvarima, što istočnjačkoj kulturi nije baš pojmljivo, već kvaliteta proizvoda i usluge. Ovdje podrazumijevam to da je svaka čaša mlijeka koju u prosječnom (švedskom) restoranu popijete vjerojatno došla od krave koja je većinu godine pasla na prostranim pašnjacima, svaka šalica kave stigla od dobavljača koji ne koriste djecu kao radnu snagu a svaki radnik koji vam tu šalicu kave servira ima dobru plaću, godišnji odmor i općenito je zadovoljan svojim statusom u društvu. Većina proizvoda uvezena za švedsko tržište ima oznaku fairtrade.[1]

Café u Stockholmu
Café u Stockholmu

Vjerojatno zbog svega gore navedenog, šveđani vole kupovati švedske proizvode i podržavati svoju ekonomiju kojoj je baza postavljena tako da svaka karika u lancu ima jednaka prava i stupanj zadovoljstva. Kad je u pitanju ugostiteljstvo, šveđani vole odsjedati u hotelskim lancima koji zadovoljavaju ove kriterije; gdje su sigurni da je hrana uglavnom ekološka, sredstva za čišćenje sa minimumom štetnih tvari po okoliš, sapuni i šamponi na prirodnoj bazi, a osoblje zbrinuto.

 

Švedski “mysig”

Iako prebogata prirodnim ljepotama, klima je odredila da Švedska nema masovnog turizma. I sami Šveđani putuju u toplije krajeve više puta godišnje da bi upili malo sunca i topline, kojima Švedska oskudijeva. Kvalitetu koju očekuju za sebe, pružaju također i svojim posjetiteljima. Nema mjesta, dvorišta, parka da nije održavan i prilagođen posjetiteljima. Zemlja je prepuna parkova prirode, a gotovo da nema kutka zemlje gdje se neće naći pokoja zanimljivost. Možda je to zato jer ovdje ljudi, neopterećeni egzistencijalnim problemima, puštaju mašti na volju te sve mogu upakirati u neku zanimljivu priču i napraviti krasan ugođaj. Mysig, rekli bi šveđani. I to je možda jedna od najvažnijih riječi u ovom društvo, a prevodi se kao ’ugodno’, bilo sam ili u društvu, na poslu ili u kući, u prirodi ili gdje god, uvijek se teži tom osjećaju ugode; gdje je nekad jedna svjećica i šalica čaja dovoljna, ili tople čarape u zimskoj večeri, ili logorska vatra na kampiranju da se osjećaš mysig.

72 sata u brvnari
Šveđani prednjače u mnogo toga, pa tako i u osmišljavanju originalnih turističkih doživljaja. “72 sata u brvnari” https://visitsweden.com/72hcabin/

Tu potrebu za ugodom, možda uvjetovanu konstantnim nepovoljnim i promjenjivim vremenskim prilikama, prenijeli su na uređenje interijera. Švedski dizajn na daleko je poznat i jedan je od najcjenjenijih u svijetu. Tako je nastao i niz zanimljivih ugostiteljskih projekata koji u sebi sadržavaju mnoge bitne elemente švedske kulture: dizajn koji zapanjuje, prirodu kao glavnu komponentu te ugodu interijera i boravka. Neki od najimpozantnijih su Ice hotel – hotel od leda, Tree Hotel – moderne kućice na drvetu, Golden Egg – moderna sauna, Kolarbyn – eko koliba, Salt & Sill – hotel na vodi, Silvergruva – hotel u rudniku doboko ispod zemlje… Zajedničko svima je nepobitan spoj s prirodom.

Tree hotel Švedska
www.treehotel.se – ponude smještaja na stablima

Šveđani kao domaćini

Šveđani su dobri domaćini. Nekada ih se ipak (možda nepravedno) doživljava kao hladne i neuslužne. Možda je to potencirano činjenicom da ćete npr. u restoranima često imati samoposlugu (švedski stol!) i sami pospremiti stol iza sebe, a isto tako ćete nekad iz neiskustva u kafiću sjesti za stol i čekati na poslugu. Ovdje sam ideš po kavu na šank! Poslije ručka sam razvrstavaš: posuđe na jedno mjesto, plastične boce na drugo, žlice i vilice na treće… Ne svugdje, naravno. Čovjeku koji možda očekuje zlatom popločane ulice u Švedskoj, ovo dođe kao kulturalni šok. U hostelu ćeš morati nositi sa sobom vlasite navlake za posteljinu ili platiti najam. No zauzvrat možeš pouzdano očekivati dobru i kvalitetnu hranu, čiste i tople sobe, ugodne krevete, te – diskretne domaćine! Njihova je filozofija: ’ako nešto trebaš, pitaj’ – u protivnom se podrazumjeva da imaš sve što ti treba i da ti je sve jasno. Diskrecija je zagarantirana i dobit ćeš upravo ono što si platio – niti manje, niti više. No extra mile.

Švedske kućice
Tipične švedske kućice u obalnim mjestima

Ukratko rečeno, turizam je u Švedskoj socijalna igra, dodatna zanimacija, dodatna zarada. Ne ovisi se o turizmu niti se od njega očekuje previše. Možda je upravo ova taktika Švedske kao ’diskretnog domaćina’ dobitna kombinacija i uspješna metoda privlačenja mnogobrojnih turista, kako je Skandinavija već desetu godinu zaredom destinacija br. 1 po interesu u Hrvatskoj.

 

Ivana Lenardić Vrkljan, direktorica i osnivačica putničke agencije Vanadis Travel i portala NordicPoint koji se bavi Skandinavijom kao turističkim odredištem. I sama već nekoliko godina radi i živi u Švedskoj, gdje nastavlja svoju turističku karijeru.

Vanadis Travel, www.nordicpoint.net

[1] Fairtrade je nezavisna oznaka proizvoda koja se bavi ljudskim pravima. Označavanje stvara uvjete za uzgajivače i zaposlenike u zemljama u razvoju da poboljšaju svoje radne i životne uvjete. U fokusu su ekološka razmišljanja i ekološka proizvodnja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *